Što duže očuvati svoje zube

Briga za higijenu usta nije modni trend, već je neophodna za zdravlje zuba i za sveopće dobro zdravlje svake osobe. Njeni počeci sežu u sredinu 19. vijeka, kad se u Sjedinjenim Američkim Državama prvi put počelo upozoravati na važnost prevencije u očuvanju zdravlja zuba i na preveliku usredotočenost samo na liječenje, mehaničke zahvate u stomatologiji i operacije zuba.

Kad se spomene oralna higijena, danas se obično pomisli samo na čišćenje zuba četkicom za zube i zubnim koncem te ispiranje vodicom za usta da se osvježi dah i ispere nečistoća sa zuba. Kad je dr. D. D. Smith u Philadelphiji krajem 19. vijeka počeo raditi na održavanju zdravlja zuba, oralna higijena bila je zaista jednostavan pristup, ali s naglaskom na prevenciji. Još su se u ono vrijeme poticali redovni pregledi kod zubara, a ljude se educiralo o brizi za zube kod kuće. Ta osnova prevencije ostala je aktualna sve do današnjih dana, kad je na stomatološkom području u prevenciji zdravlja zuba i usne šupljine oralni higijeničar postao neizostavan dio stomatološkog procesa. Posjeta oralnog higijeničara znači prvi korak u efikasnoj brizi za zdravlje zuba pojedinaca.

Amerikanka Irene Newman prva je zvanično prepoznata oralna higijeničarka u historiji koja je svoju praksu započela obavljati početkom 20. vijeka i ostala joj vjerna punih dvadeset godina. Ta praksa se iz SAD-a raširila po čitavom svijetu, a kod nas se prvi oralni higijeničari pojavljuju tek zadnjih godina. Odatle i razumljiva činjenica da profil oralnog higijeničara i prepoznavanje njegove značajne uloge u očima pojedinca u brizi za zdravlje zuba još uvijek nije baš dobro shvaćen i često ga se previdi. Briga za zdravlje zuba u svijesti ljudi još uvijek je povezana s bolovima i strahom, a oralni higijeničari upravo su tu zato da zubi ne počnu boljeti i kvariti se, da desni ne počnu oticati i krvariti i, konačno, da zubi ne počnu ispadati.

Godine 2004. nakon dugotrajnih napora akademičara Uroša Skaleriča, profesora na Stomatološkom fakultetu u Ljubljani, na studij za oralnog higijeničara upisalo se prvih 18 slovenskih studenata. Dosad je diplomiralo skoro 70 studenata. Uslov za samostalno obavljanje posla jest položen stručni ispit, koji je krajem prošle godine u Sloveniji imao 21 oralni higijeničar. Glavni cilj i poticaj akademičara Skaleriča u afirmiranju profesije oralnog higijeničara bilo je uspostavljanje svijesti o tome da je jedini pravi način za suzbijanje niza bolesti usne šupljine odgovarajući preventivni pristup koji započinje upravo posjetom oralnom higijeničaru. Redovno pranje zuba zubnom četkicom jednostavno nije dovoljno. Na zubima se neprestano nakupljaju naslage koje pojedinac ni kod redovne pravilne brige za zube i uz upotrebu svih odgovarajućih pomagala bez stručne pomoći oralnog higijeničara sam na žalost ne može u potpunosti odstraniti. A upravo su te naslage koje se prostim okom teško primjećuju uzrok niza bolesti zuba i usne šupljine. Zbog liječenja i procesa saniranja oboljelih zuba, parodontalnog tkiva i oboljele usne šupljine zubari često nemaju vremena posvetiti se prevenciji. Zubni asistenti imaju druga znanja koja nisu dovoljna da bi o pravilnoj prevenciji bolesti zuba i usne šupljine mogli dati pravilne savjete pacijentima. Već i značenje prevencije govori da ona dolazi prije kurative, pa je uloga oralnog higijeničara kao prvog sagovornika kod zdravlja zuba toliko značajna. Oralni higijeničar je prava osoba koja će predstaviti načine kako se preporučuje pravilno se brinuti za oralnu higijenu kod kuće. Savjetuje koja pomagala pacijent može sam upotrebljavati, koliko puta i na kakav način. Preporučuje se i redovno posjećivanje oralnog higijeničara da stalna briga za zdravlje zuba kod kuće stvarno bude uspješna te spriječi bolne i skupe zahvate kod zubara. Najvažnije je redovno posjećivati oralnog higijeničara i redovno se pridržavati njegovih uputstava kod kuće te tako spriječiti gubitak zuba.

Treba samo malo dobre volje ujutro i navečer te redovno posjećivati oralnog higijeničara i zubara pa zubi više neće biti problem. U stomatološkom procesu oralni higijeničar i zubar djeluju usklađeno, sarađuju i podržavaju jedan drugoga u brizi za zdravlje zuba svojih pacijenata.

Tokom ove godine upozoravat ću vas na posljedice nepravilne brige za zdravlje zuba i na bolesti te ću vam predstaviti načine kako zadržati zdrav osmijeh i sveopće dobro zdravlje. Proizlazim iz prve generacije oralnih higijeničara u Sloveniji i u svojoj desetogodišnjoj praksi stekla sam potrebno iskustvo i znanje koje mogu prenijeti drugima. Oralni higijeničari bave se vaspitačkim radom s područja oralne higijene i održavaju zdravlje usne šupljine kod djece, odraslih i starijih. Odstranjujemo zubni kamenac, čistimo zubne naslage iznad i ispod desni, zaglađujemo zubne korijene i poliramo zube. Istodobno savjetujemo, predstavljamo i obrazujemo o interdentalnom čišćenju zuba različitim sredstvima i o kontroliranju zubnih naslaga. Također podučavamo o pravilnom čišćenju zubnih proteza ako nas posjete pacijenti bez zuba.

U svojoj ordinaciji trudim se da se pacijenti dobro osjećaju i na jednom mjestu dobiju sve potrebno s područja oralne higijene. Zato sam usluge dopunila odstranjivanjem obojenosti zuba, izbjeljivanjem zuba i zaštitom zuba od karijesa ili zubnog kvara (topikalna fluoridacija zuba, zalijevanje fisura). Kod nas možete napraviti zubni rendgen i parodontološki pregled, a modnim entuzijastima nudimo pričvršćavanje kristala (cirkona) na zube.

Za dobro obavljanje posla oralnog higijeničara treba redovno pratiti razvoj i inovacije na području oralne higijene, a dobro je lično provjeriti novosti i što prije ih prenijeti u praksu.